Hrvatski Vijesti


HDZ BIH će tražiti poseban hrvatski entitet
6. listopada 2005.

Lider HDZ-a BiH tvrdi da bi ustroj s tri federalne jedinice mogao biti prihvatljiv kako Hrvatima, tako Bošnjacima i Srbima

SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika) - Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, izjavio je da će Hrvati u Bosni i Hercegovini tražiti uspostavu vlastite federalne jedinice, odnosno posebnog entiteta, ako i nakon predstojećih ustavnih promjena u BiH ostane Republika Srpska (RS).

"Ne smijemo se pomiriti s činjenicom da će RS ostati, što otvoreno ili prešutno zagovara velika većina predstavnika međunarodne zajednice. Ako je to realnost, onda to međunarodne institucije moraju javno kazati, pa na tom tragu trebamo tražiti novi, racionalni ustav BiH.

U tom slučaju, sasvim je logično da razgovaramo o trećoj federalnoj jedinici. Ako će postojati te tri federalne jedinice, duboko sam uvjeren da one moraju imati izvršnu, zakonodavnu i sudbenu vlast. Dakle, treba imati element odlučivanja, element decentralizacije države, odnosno element kojim ćemo osigurati jednakomjeran razvoj svih područja u BiH", rekao je Čović u intervjuu što ga je u utorak prenio sarajevski Dnevni avaz.

On je, međutim, odbacio kritike da je riječ o planovima za podjelu BiH, a po Čovićevim tvrdnjama zapravo je riječ o novom ustavu države, koji bi sadržavao načela koja danas vrijede u modernoj državi koja ima malo složeniji odnos nacionalnih struktura.

Lider HDZ-a BiH tvrdi kako će predstavnici ove stranke početi razgovore s predstavnicima drugih parlamentarnih stranaka, te da bi ustroj BiH s tri federalne jedinice mogao biti prihvatljiv kako Hrvatima, tako i Bošnjacima i Srbima. Čović misli da je realno da novi ustav BiH bude donesen prije redovnih općih izbora u listopadu 2006. godine.

Hrvati u BiH, o tome postoji širok konsenzus gotovo svih stranaka s hrvatskim predznakom, duboko su nezadovoljni sadašnjim ustavnim položajem. U Federaciji BiH Hrvati čine manje od jedne četvrtine stanovništva, a ovaj nesrazmjer stvara sve veće poteškoće u funkcioniranju kantonalno uređenog entiteta. U Republici Srpskoj Hrvata praktično i nema nakon što ih je više od 200.000 protjerano, izbjeglo ili raseljeno tijekom rata.

Ipak, različita su mišljenja o tome kako riješiti postojeće probleme ustavnoga položaja Hrvata u BiH i osigurati njihov ravnopravan status. Dio hrvatskih političara i intelektualaca smatra da je rješenje u povratku načelima iz Washingtonskog sporazuma iz 1994. godine, odnosno pokušaju stvaranja posebnih odnosa Federacije BiH i Hrvatske, te paralelnih veza između RS i SCG.

Na ljevici, međutim, smatraju drukčije. Tako dopredsjednik SDU-a Ivo Komšić kaže da je rješenje promjena Ustava u kojem će prioritet biti očuvanje cjelovitosti BiH. On smatra da je jedino prihvatljivo ako je HDZ-ovo zalaganje za treći entitet samo taktika kojom bi se pritisnula međunarodna zajednica da ukine postojeću entitetsku podjelu BiH.

Alenko Zornija, Vjesnik