Četvrta obljetnica brutalnog upada u Hercegovačku banku

Hercegovačka banka je smetala

Autor Mišo RELOTA

Večernji list

06.04.2005 22:43

MOSTAR - Točno prije četiri godine, u ranim jutarnjim satima, pripadnici specijalnih postrojba SFOR-a i federalnog MUP-a s maskama na glavama upali su u sve poslovnice Hercegovačke banke u BiH. Odnesena je dokumentacija koja je trebala otkriti eventualno netrasparentno poslovanje banke.

Budući da su se pripadnici SFOR-a i FMUP-a ponašali necivilizirano, to je kod građana izazvalo revolt. Došlo je do otvorenog sukoba, a blokirane su bile gotovo sve prometnice. Također, dana 18. travnja 2001. pripadnici SFOR-a upali su u Središnjicu Hercegovačke banke.

Kamera lokalne TV postaje tijekom ranih jutarnjih sati toga dana zabilježila je tragove nasilnog upada pripadnika tzv. Stabilizacijskih snaga, koji su, kako je vidljivo i na snimkama, razvalili ogradu banke, transporterima uništili zelene površine, razbili prozore na zgradi, polomili i sprejom uništili inventar, te nasilnim metodama otvorili županijsku riznicu i pritome, kako je vidljivo na snimkama, razbacivali novčanice od 50 KM i 100 DM.

Čuvenim tenkovskim napadom na Hercegovačku banku počelo je sustavno slamanje regionalnog hercegovačkog gospodarstva i blokiranje znatnih financijskih sredstava čija agonija traje već četiri pune godine, pa vjerojatno unedogled, dok bude novca za isplate plaća Privremenoj upravi i plaćanje usluga stranim i domaćim konzultantima.

Neosporno je da je Hercegovačka banka za svoje tri godine postojanja bila jako profitabilan projekt, jer i četiri godine privremene uprave, tj. četiri godine bez obavljanja aktivnih bankarskih poslova, posluje pozitivno, uz normalno isplaćivanje plaća i novonastalih obveza koje su, uz to, vrlo upitne.

Za četiri godine privremene uprave, kroz Hercegovačku banku prodefiliralo je mnogo stranih konzultanata s plaćanim dnevnicama i putnim troškovima, čiji je rad ostao bez ikakvih vidljivih rezultata. Hercegovačka banka kao domaća banka koja se naglo počela razvijati nije odgovarala međunarodnim tutorima koji su imali viziju zauzimanja BiH prvenstveno putem financijskih kanala svojih stranih banaka.

Odmah nakon uvođenja privremene uprave u Hercegovačkoj banci u BiH dolaze strane banke koje kupuju domaće banke s dubiozama, nemoćne da ispoštuju cenzus temeljnog kapitala.

Treba biti svjestan činjenice da bi OHR, nalogodavac onakvog pompoznog tenkovskog napada s maskama na licu i uz upereno dugo oružje, najradije donio odluku o hitnoj likvidaciji HB-a, ali ipak nije mogla nikako naći za vrijeme privremene uprave nikakav zakonski razlog za uništenje tako profitabilnog projekta.

Da bi se opravdao čin uvođenja privremene uprave u jednu poslovnu banku lansirana je priča o prodaji Hercegovačke banke. Uspostavljene su veze i rađeni, uz ostalo, i politički pritisci da taj "vrući krumpir" nakon četiri godine preuzme hrvatska država, što bi u konačnici značilo da bi Vlada Republike Hrvatske trebala platiti po drugi put nešto što je jednom već platila, i to sada potpuno obezvrijeđeno.