|
|||
|
|
Hrvatski Vijesti Pred američkim Kongresom novo saslušanje: Hrvati u BiH podijelili demokrate i republikance! Autor Zoran KREŠIĆ Večernji list 06.04.2005 22:43
MOSTAR - Bosna i Hercegovina - nedovršeni posao, naziv je saslušanja koji je pred Odborom za međunarodne odnose američkog Kongresa održan jučer i o čijim bi zaključcima, predviđa se, mogla u mnogočemu ovisiti buduća projekcija međunarodnog utjecaja u zemlji, a napose sudbina Hrvata kojima prijeti nestajanje. Saslušanje je organizirala lobistička Hrvatsko-američka udruga (CAA), poznata po svojim stajalištima o narušenome položaju Hrvata u BiH. Jedno takvo saslušanje već je održano u ljeto 2001. godine, nedugo nakon što je tenkovima i političkom prisilom međunarodna uprava slomila Hrvatsku samoupravu, a potom i Hercegovačku banku.
Novo saslušanje već je debelo podijelilo demokratske i republikanske političare koji i priču Bosne koriste za što bolje pozicioniranje u administraciji State Departmenta, koji je do sada bio pod patronatom demokrata.
Dio te igre vodi se i kroz saslušanje koje treba, prije svega, odgovoriti na pitanje je li bosanska misija do sada bila uspješna, treba li je još financirati i može li, kako tvrde američki tvorci Daytonskog sporazuma okupljeni oko demokratskih kreatora vanjske politike Richarda Hoolbrokea i Richarda Hitchnera, biti uspješan recept za svjetsko treniranje demokracije.
Republikanci ne misle tako i nalaze se u ofenzivi. Sadržaj saslušanja, zbog kratkoće novinskih rokova, nije bilo moguće objaviti. Kako se najavljivalo, upravo je Hitchner odgovarao na pitanja američkih kongresnika, članova Odbora za međunarodne odnose Zastupničkog doma SAD-a, u kojemu, kao i u tome odboru, većinu imaju neskloni mu republikanci.
Uz njega, svoja saznanja o bosanskohercegovačkoj misiji iznio je, ili bolje reći suprotstavio, i priznati profesor dr. Gerard Toal sa Sveučilišta Virginia, stručnjak za domaće i međunarodne odnose. Još je jedan Amerikanac, ali srpskoga podrijetla. govorio o nedovršenom poslu.
To je Ivan Vejvoda, izvršni direktor Balkanske zaklade za demokraciju. Vejvoda je i prošle godine govorio pred istim odborom američkoga Kongresa o stanju na Balkanu i još trusnim demokracijama te izrazio očekivanje kako će Zapad ostati nazočan, ali prije svega svojim ekonomskim utjecajem. Profesor Toal poznat je po svojim radovima u kojima je glasno i jasno kritizirao daytonski put, ali i srpske vlasti, napose u Bosni i Hercegovini, da ne dopuštaju povratak prognanika.
Dr. Toal tu strategiju srpskih vlasti naziva ratom vođenim drugim metodama. Također je autor stručnoga osvrta "Zapadna obala Drine: Etničko čišćenje i raspodjela zemlje u Republici Srpskoj".
Odborom za međunarodne odnose predsjedava kongresnik Henry J. Hyde iz Illinoisa, koji je predvodio i saslušanje 2001. Prije svakoga saslušanja članovi Odbora američkog Kongresa posjete zemlju o kojoj će se raspravljati tijekom saslušanja. Proteklih tjedana vodio se pravi tihi diplomatski rat hoće li članovi odbora uopće putovati u Bosnu i Hercegovinu.
Najprije je iz Odjela za Europu State Departmenta poručeno kako članovi Odbora ne mogu putovati u Europu, nakon čega je ugledni kongresnik Hyde povukao svoje veze i posjet se dogodio.
U Bosni i Hercegovini dogodila se nova smicalica jer su dvojica američkih dužnosnika dobili sugestiju iz State Departmenta da se ne susretnu s predsjednikom Biskupske konferencije BiH, uzoritim kardinalom Vinkom Puljićem. Tu informaciju potvrdili su i u Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Najprije je ruta putovanja američkog izaslanstva trebala izgledati ovako: razgovor u Uredu Visokog predstavnika u Sarajevu i posjet Plehanu kod Prijedora, gdje je jedino zabilježen kakav-takav povratak Hrvata.
Cilj određenih zaštitnika politike OHR-a u State Departmentu bio je jasan, ograničiti susrete i prikazati jednu stranu istine, kakvu je pred UN-om nedavno iznio i britanski lord Paddy Ashdown, koji je hvalio vlasti u Banjoj Luci.
No, tada mu se suprotstavio Bariša Čolak koji je iznio poražavajuće podatke o 10.000 Hrvata koji su se iselili od 1999. do 2005. Preko State Departmenta članovi Odbora također su bili obaviješteni da se neće moći susresti s banjalučkim biskupom Franjom Komaricom jer će on, kako su im tvrdili, biti izvan zemlje. Da se radi o monstruoznoj laži svjedoči i činjenica da su upravo protekloga četvrtka nadbiskup Puljić i biskup Komarica organizirali dvodnevni susret s katoličkim novinarima, koji su i otkrili aferu.
Iako je bio u Banjoj Luci, američko izaslanstvo predvođeno Patrickom T. Priscom nije ipak razgovaralo s duhovnim pastirom bosanskohercegovačkih Hrvata katolika Puljićem, vjerojatno zbog njegova snažnoga zauzimanja za jednakopravnost.
Ipak, američko izaslanstvo dobilo je brojne korisne, ali istodobno poražavajuće podatke za Hrvate katolike u BiH, o čemu je svjedočio banjalučki biskup Franjo Komarica. Na pitanje kako vidi budućnost katolika u RS, biskup Komarica kazao je da se, ako se takvo stanje nastavi, može izračunati dan kad će ih nestati. |
||
|
|||