Samo djelomičnim iskapanjem pojedinih grobnica na području Macelja 1992. godine u organizaciji Saborske komisije za ratne i poratne žrtve ekshumirano je 1163 posmrtnih ostataka stradalih u svibnju i lipnju 1945. godine, među njima i 21 svećenik iz samostana u Krapini.

Posmrtni ostaci ekshumiranih žrtava bili su do kraja 2002. godine smješteni u Zavodu za patologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, nakon čega su premješteni na Mirogoj.

Na inicijativu udruga Hrvatski domobran, Časnički klub 242 i Hrvatskog društva političkih zatvorenika te uz veliko zalaganje župnika župe Sv. Jurja u Đurmancu posmrtni ostaci ekshumiranih stradalnika napokon su u subotu, 22. listopada dobili dostojno i trajno počivalište na Macelju.

Svečanost ukopa posmrtnih ostataka maceljskih žrtava iz svibnja i lipnja 1945. godine održana je pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, a predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je misu zadušnicu za sve žrtve Križnoga puta u Macelju.

U prigodnoj je propovijedi kardinal Bozanić podsjetio da je pokapanje mrtvih za kršćane djelo milosrđa, kojim se svjedoči da je svaki čovjek dijete Božje i zaslužuje poštovanje, brigu i ljubav od začeća do naravne smrti. Čovjek je stvoren na sliku Božju, bez obzira na to u koje vrijeme i na kojem dijelu zemlje boravio, kojem narodu i rasi pripadao, istaknuo je zagrebački nadbiskup, podsjetivši da je u maceljskim šumama nakon Drugoga svjetskog rata u vrijeme Titova režima izvršen pokolj nad hrvatskim vojnicima i civilima, među kojima je bilo svećenika i bogoslova, a za taj zločin do danas nitko nije odgovarao.

"Božja riječ o čovjekovoj veličini i dostojanstvu i trag razorne moći zla učinjenog ljudskom rukom danas se u Macelju susreću dok ukapamo posmrtne ostatke naše braće koja su bila ponižena, njihovo dostojanstvo pogaženo, život na okrutan način oduzet, a spomen na njih trebao biti prepušten zaboravu i ništavilu. Njihov je glas utihnuo prije 60 godina, šutnja o njima bila je nametnuta i prisilno provođena, ali došlo je vrijeme da istina iziđe na vidjelo i da ovi naši stradalnici pronađu svoj mir i spokoj", istaknuo je kardinal Bozanić, ponovivši kako bi trebalo konačno hrabro i iskreno bez mržnje i želje za osvetom, zatvoriti tu stranicu povijesti i imenovati pravim imenom sve što se događalo.

"Čini se pak da istina i danas nailazi na veliki otpor o čemu svjedoči sustavno veličanje ideologa i nositelja zala poraća kao i zatiranja elementarnih ljudskih sloboda i tolikih nepravdi koje su obilježile komunističku vladavinu u našoj domovini, ponovio je svoje riječi izrečene prije četiri mjeseca zagrebački nadbiskup, svjedočeći kako je uvođenje marksističkog totalitarnog sustava za naš narod značio nov početak zatvora i ubijanja nevinih ljudi.

Posvjedočivši kako je komunizam stavio čovjeka u drugi plan, a u središtu je bila ideja kojoj su svi trebali služiti, kardinal je citirao papu Ivana Pavla II. koji je napisao da je temeljna greška socijalizma bila u njegovom krivom poimanju čovjeka. "Želim vjerovati da će se konačno naći spremnosti i hrabrosti među onima koji odlučuju da se istraži prava istina o ratnim i poratnim događajima i njihovim sudionicima. To je minimum zadovoljštine što ga dugujemo tolikim žrtvama, a danas na osobit način onima kosti kojih ćemo položiti u grob. Nipošto ne želimo s mržnjom i željom za osvetom tragati za istinom, naprotiv ispunjeni milošću kršćanske spremnosti na opraštanje progovaramo i o ovoj tako bolnoj rani na biću hrvatskog naroda i ove zemlje Hrvatske", istaknuo je kardinal Bozanić, dodajući da "kao kršćani znamo da istina oslobađa te vjerujemo da će traganje za istinom i njezino iznošenje donijeti dobra i onima koji su sudjelovali u izvršavanju ovih zločina kako bi se oslobodili tereta i pritiska koje nose u svojim srcima".

Predsjednik HBK je podsjetio da se na misi moli za žrtve da im Bog bude milostiv i da ih uvede u svoje nebesko zajedništvo, ali i za krivce i krvnike maceljskih žrtava da u Božjoj svjetlosti osjete pokajanje i Božje pomilovanje. Spomenuo se i ostalih mjesta teškog stradanja na području naše Domovine - Jasenovca, Jazovke, Golog otoka, Vukovara i drugih, te navodeći riječi Ivana Pavla II. o tri velika zla prošloga stoljeća - fašizmu, nacizmu i komunizmu, pozvao na molitvu Gospodinu da "ovaj naraštaj napravi hrabri odmak od zabluda, bilo lijevih bilo desnih, koje vode do tih zala". Na kraju svoje propovijedi zagrebački se nadbiskup zapitao koliko mi danas živimo ideale zajedništva, solidarnosti, Bogoljublja, čovjekoljublja, rodoljublja i domoljublja u našoj domovini u kojoj su podnesene tolike žrtve.

"Bit ćemo krivci pred ovima ovdje, pred nama samima i budućim naraštajima ako svi zajedno ne poradimo na tome da Hrvatska bude zemlja poštenog rada, kvalitetnih međuljudskih odnosa, zemlja solidarnosti, socijalne osjetljivosti, društvene pravednosti i mira. Plaćena je previsoka cijena da bismo se mogli ponašati neodgovorno i razmetnički", upozorio je kardinal Bozanić i istaknuo da je našoj domovini toliko potrebna kršćanska vrlina milosrđa i otvorenosti prema bližnjemu u potrebi te pozvao na molitvu za domovinu i sve njezine stanovnike.