(Hina) - Raspravno vijeæe Haškog suda (ICTY) odobrilo je zahtjev tužitelja za dopunu optužnice protiv hrvatskih generala Ivana Èermaka i Mladena Markaèa.#L# Dopunjena optužnica ukljuèuje i dvije nove toèke optužbe i nove èinjeniène navode kojima se modificira geografsko i vremensko važenje optužnice, detaljnije identificiraju sudionici tzv. udruženog zloèinaèkog pothvata i uloga optuženih u njemu, te oblici njihove kaznene odgovornosti.

"Vijeæe odobrava zahtjev i nalaže optužbi da, uz razjašnjenje dva paragrafa, u roku od 21 dana od donošenja ove odluke podnese dodatno dopunjenu optužnicu. Svakom od optuženih bit æe pružena moguænost da se u dogledno vrijeme izjasni o krivnji prema novim optužbama na dodatnom stupanju pred sud", navodi se u odluci datiranoj s 19. listopada, koju je potpisao sudac Carmel Agius.

Dok prvotna optužnica, potvrðena 24. veljaèe 2004., Èermaka i Markaèa tereti u sedam toèaka, dopunjena optužnica sadrži novu toèku 6. za ubojstvo, kao zloèin protiv èovjeènosti i toèku 9. za okrutno postupanje, kao kršenje ratnog prava i obièaja.

Prvotna optužnica, tereti Èermaka i Markaèa po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti, kao sudionike udruženog zloèinaèkog pothvata, u èetiri toèke za zloèine protiv èovjeènosti zbog progona, deportacija, prisilnog premještanja civila i drugih nehumanih djela, te u tri toèke za kršenje ratnog prava i obièaja zbog ubojstava, bezobzirnog razaranja naselja i pljaèke javne i privatne imovine poèinjenih protiv srpskih civila na kninskom podruèju tijekom i nakon operacije Oluja 1995.

Dopunjena optužnica ogranièava geografsko podruèja na koje se optužbe odnose, broj opæina smanjen je s 11 na sedam, a modificiran je i datum poèetka operacije Oluja, umjesto 4. kolovoza stoji da je operacija izvoðena "najmanje od srpnja 1995.".

Dodani su i navodi o osobnom odnosu Ivana Èermaka i predsjednika Franje Tuðmana, Èermakove ovlasti kao predstavnika vlade u odnosu s meðunarodnim dužnosnicima i novinarima, detalji o snagama koje su bile pod njegovim zapovjedništvom, te o njegovim dužnostima i odgovornostima.

U novom poglavlju opisane su i ovlasti Mladena Markaèa nad pripadnicima Specijalne policije MUP-a koje su sudjelovale u Oluji.

U dopunjenom optužnom aktu objašnjavaju se opæi i pojedinaèni ciljevi tzv. udruženog zloèinaèkog pothvata s ciljem "prisilnog i trajnog uklanjanja srpskog stanovništva iz regije Krajine", te se imenuju ili kategoriziraju njegovi sudionici.

Uz optužene, tu su navedeni Franjo Tuðman, Gojko Šušak, Janko Bobetko, Zvonimir Èervenko, Ante Gotovina te "razni èasnici, dužnosnici i èlanovi hrvatske vlade i politièkih struktura na svim razinama, razni èelnici i èlanovi HDZ-a, razni èasnici i pripadnici oružanih snaga HV-a, HRZ-a, Specijalne i civilne policije i drugih hrvatskih sigurnosnih i/ili obavještajnih službi, te druge osobe znane i neznane".

Prihvativši prigovor obrane Vijeæe je zatražilo od optužbe da dodatno razjasni paragraf 10. dopunjene optužnice u kojem stoji da su tijekom operacije Oluja "hrvatske snage i èlanovi udruženog zloèinaèkog pothvata poèinili zloèine protiv srpskog civilnog stanovništva i civilne imovine kao dio provoðenja udruženog zloèinaèkog pothvata". Vijeæe traži da se objasni jesu li sve hrvatske snage èinile zloèine u Oluji ili samo one pod zapovjedništvom optuženih.

Navod obrane da tužitelji kriminaliziraju cijelu Oluju i sve sudionike, Vijeæe je ocijenilo preuranjenim i "irelevantnim".

U dopunjenoj optužnici operacija Oluja povezuje se s izvoðenjem drugih operacija HV-a godine 1995. - operacijom Bljesak u svibnju i operacijom Ljeto u srpnju.

Takoðer se navodi da su kod udruženog zloèinaèkog pothvata korištene "informacijske i propagandne tehnike" za psihološko zastrašivanje krajinskih Srba, da je postojala kampanja bezobzirnog razaranja u Krajini te da se provodila "demografska politika" po kojoj je ta regija trebala biti "hitno kolonizirana s Hrvatima". Prema toj politici hrvatski vojnici i drugi Hrvati navodno su uselili u mnoge od napuštenih srpskih kuæa.
Dopune se odnose i na neke ispravke incidenata s ubojstvima u kojima su dva takva navoda uklonjena a dva nova dodana.

Uz prigovor Tužiteljstvu na loše organiziranom popratnom materijalu uz optužnicu, Vijeæe je potvrdilo da dokazi ispunjavaju uvjete iz Pravilnika i Statuta ICTY-a te podržalo tražene dopune.

Slijedom prigovora obrane na nejasnoæe i nedoreèenosti optužnice podnesene u srpnju 2004, vijeæe je 8. ožujka 2005. naložilo optužbi da dopuni optužnicu kako bi "razjasnilo brojne dvojbenosti" vezane uz identificiranje snaga koje su bile pod efektivnom kontrolom optuženih, naèina na koje su oni znali za kažnjivo ponašanje podèinjenih, detaljnije identificiranje sudionika udruženog zloèinaèkog pothvata, prirodu sudjelovanja optuženih u pothvatu te njihovo stanje svijesti u odnosu na oblike odgovornosti i optužbe.

Tužitelji su 6. svibnja podnijeli dopunjenu optužnicu saèinjenu sukladno nalogu vijeæa, ali uz dodatne èinjeniène navode, èemu su se obrane Èermaka i Markaèa zajednièki usprotivile 20. svibnja, a odgovor optužbe slijedio je 26. svibnja.

U novoj odluci o optužnici vijeæe navodi da je optužba predložila brojne dopune koje prekoraèuju raniji nalog, no zakljuèuje kako te dopune neæe iæi na štetu optuženih jer æe oni imati moguænost za pripremu djelotvorne obrane te neæe doæi do duljih odgoda, dodajuæi da poèetak suðenja još nije odreðen.

Osnova optužnice ostaje neizmijenjena uz znaèajno veæi broj informacija o optužnim navodima, ocijenilo je vijeæe.


(Hina)
21.10.2005.